<

Rižinice

>

Rižinice su zemlje u plodnoj uvali Rupotina na istočnoj padini Kozjaka na kojima su pronađeni ostaci male crkve i zgrada za koje se predmnijeva da su dio samostanskog sklopa. Pod njima teče potočić Ilijino vrilo što izvire pod Crikvinom, gdje su ostaci također male crkve i starokršćanskoga samostana. Položaj tih samostana, ako su te građevine doista to i bile, upućuje na izreku po kojoj Bernardus valles, Benedictus colles amabat, tj. sv. Bernard volio je boraviti u dolinama, a sv. Benedikt na brežuljcima. Malen broj samostanaca (nije ih smjelo biti manje od trojice) imao je u oba primjera, i u Rižinicama i u Crkvini dovoljno imanja da može skromno preživjeti.

Na lokalitet je skrenuo pažnju 1891. godine nalaz fragmenta zabata oltarne ograde na kojem se sačuvao dio natpisa "...PRO DUCE TREPIM(ERO)..." što ga izravno povezuje s hrvatskim knezom Trpimirom (oko 845. - oko 865.).

U poznatoj povelji iz 852. godine, sačuvanoj u prijepisu iz 16. stoljeća, u tzv. Trpimirovoj darovnici, spominje se u tome kraju Trpimirov posjed "... curtis nostra que Clusa dicitur." Da li je taj curtis upravo posjed - selo Klis ili se, pak, taj navod odnosi na Rupotinu gdje je bio i samostan, ili neko slično mjesto, nije moguće točno reći. Svojedobno se pomišljalo da je riječ o vladarevu dvorcu, što se zaključivalo na temelju netočnoga tumačenja latinske riječi curtis. Ta, međutim, u srednjovjekovnoj terminologiji znači imanje ili selo. Zato objašnjenje valja svesti na realnost, na moguće, a ne na željeno, pa u tome kontekstu i Trpimirove tobožnje "dvore" protumačiti kao bogatiju i prikladniju kuću na izdašnijem posjedu. Tu je i ovaj naš prvak, kao i svi, zaista svi onodobni vladari, njegovi suvremenici u Franciji, Španjolskoj, germanskim krajevima, u Italiji itd., dolazio proboraviti pokoji dan, tjedan ili mjesec, kod odanih i privrženih podanika, a istom prilikom obaviti i kakav, nazovimo to suvremenim rječnikom, "državni" ili "državnički" posao. Trpimir, dakle, boravi na jednom posjedu, smije se reći starome selu (villa) o kojemu svjedoče rimski grobovi, natpisi i sarkofazi. Osim ostataka oltarne ograde s imenom kneza, pronađeno je desetak grobova s naušnicama od srebra, a groblje se datira sve do ranoga mletačkoga doba.

Ta curtis iz dokumenta možda je ova u solinskoj Rupotini, gdje knez obnavlja samostan koji je tu otprije postojao kao i ostaci male starokršćanske crkve. Možda je na tome imanju ugostio saskog propovjednika Gottschalka koji je od njega zatražio i našao utočište te uza nj boravio oko dvije godine.

Web stranica koristi kolačiće

Ova web-stranica koristi kolačiće. Kolačiće upotrebljavamo kako bismo personalizirali sadržaj i oglase, omogućili značajke društvenih medija i analizirali promet. Isto tako, podatke o vašoj upotrebi naše web-lokacije dijelimo s partnerima za društvene medije, oglašavanje i analizu, a oni ih mogu kombinirati s drugim podacima koje ste im pružili ili koje su prikupili dok ste upotrebljavali njihove usluge.

Kolačići su male tekstne datoteke kojima se koriste internetske stranice kako bi unaprijedile korisničko iskustvo.

Zakon dopušta spremanje kolačića na vaš uređaj ako je izričito potreban za rad stranice. Za sve ostale vrste kolačića potrebno nam je vaše dopuštenje.

Ove stranice koriste različite vrste kolačića. Neke kolačiće postavljaju usluge trećih strana koje se prikazuju na našim stranicama.

Više o politici privatnosti pročitajte ovdje