<

Tematsko pješačka ruta "Izvor života"

>

Tematsko pješačka ruta „Izvor života“ ima za cilj povezati izletište Jadro s Mravincima i Kučinama. Ruta je kružna te objedinjuje priču o izvoru Jadra ali i sakralnoj baštini stoga nosi naziv „Izvor života“.

Ukupna dužina pješačke rute je oko 9 km a nadmorska visina ove rute je do 400m.

Ruta započinje na izletištu Jadro te se nastavlja prema Kapeli Svetog Jurja iz 1397.godine, nakon čega vodi do Tvrđave Kuk (Stari grad) iz 16.stoljeća koja se koristila za obranu od Turaka, a ispod koje se nalazi crkva Sv. Petra. Nadalje ruta nastavlja grebenskom stazom do najviše kvote staze, predjela nazvanog Kapina, koji je naziv za jednu od karakterističnih draga koje se s ovoga dijela Mosora spuštaju prema Kliškom polju. Od Kapine ruta nastavlja put u naselje Kučine, pored crkve Bezgrešnog začeća Bl. Djevice Marije te crkvice svetog Luke u kojoj se nalazi drveni polikromirani i pozlaćeni oltar. Nakon Kučina, ruta se nastavlja kroz centar naselja Mravinci te se spušta cestom do odvojka za pješačku stazu, a prije čega prolazi pored Starohrvatskog groblja te nastavlja prema kamenoj prapovijesnoj gradini Sutikva na 129 m nadomorske visine. Ruta nastavlja prateći veći dio Dioklecijanovog akvedukta natrag do izletišta Jadro.

Staza je u punom opsegu od 9 km pogodna za planinare i planinare početnike (K1 - T2 - VR3), dok je kraća verzija od 7,5 km primjerena za rekreativce uz dobru fizičku spremu.
Obavezna je prikladna obuća (gojzerice, poželjno štapovi i dovoljne količine tekućine)


Biciklistička ruta: Ratnici povijesti

Amfiteatar Solin - Put Voljaka - Kaštel Sućurac - Amfiteatar Solin

Ova solinska ljepotica vodi nas tragom Igre prijestolja, ali i u veličanstvenu povijest ovoga kraja. Amfiteatar je pripadao antičkoj Saloni, nekad glavnom gradu rimske provincije Dalmacije, čija se veličina može iščitati i iz ostataka impozantnih zidina s kulama, gradskih vrata, foruma s hramovima, teatra, groblja sa salonitanskim mučenicima. Amfiteatar je sagrađen u drugoj polovici 2. stoljeća prije Krista, izvan zidina, no ubrzo je zbog širenja grada postao dijelom grada, a njegovi dijelovi postaju dio gradskih zidina. U blizini amfiteatra pronađeno je groblje poginulih gladijatora s natpisima njihovih imena, porijekla i borilačke specijalnosti. O važnosti Salone u antičkim vremenima govori nam i prikaz grada na Trajanovom stupu u Rimu. Solin se osim antičke kolijevke smatra i kolijevkom starohrvatske povijesti. Naime, Solin je jedan od tri važna onodobna centra gdje se oko 800. godine doseljavaju Hrvati. Najvrijedniji je spomenik iz tog vremena Natpis hrvatske kraljice Jelene koja je vladala kraljevstvom iz Solina te podatak o krunidbi hrvatskoj kralja Zvonimira u Šupljoj crkvi 1075. godine. 

Mravince

Na području današnje župe Mravince život je neprekidno postojao od prapovijesti pa do danas. Na zapadnoj strani brežuljka Sutikve pronađena je keramika iz predpovijesnog doba.U Mravincima je, na predjelu zvanom Glavičine, 1937. godine otkriveno groblje iz ranoga srednjeg vijeka. Tu je istraženo 130 grobova što čini ovo groblje jednim od najvećih iz starohrvatskog doba. Ti grobovi pripadaju pokrštenim Hrvatima, koji su živjeli u srednjovjekovnom selu Prosik, koje se nalazilo na sjeverozapadnoj strani današnjih Mravinaca. Prosik je bio naseljen sve do tridesetih godina 16. stoljeća i u njemu se 1495. godine spominje župa Svetog Jakova. Čini se da je župa Mravince utemeljena početkom 18. stoljeća kad joj je pridruženo i okolno stanovništvo. Usred sela sagradili su Mravinčani 1873. godine župnu crkvu i posvetili je starome, prethodnome titularu, sv. Ivanu Krstitelju, štujući pritom i nadalje sv. Mariju. Njezini prvotni drveni oltari 1912. godine zamijenjeni su mramornim neoklasicističkim oltarima. Veliki oltar u svetištu napravljen je od tamnog i crvenog mramora. Na njemu je veliko mramorno svetohranište s tronom za izlaganje Presvetog sakramenta. 
Kulturno umjetničko društvo (KUD) Zvonimir Mravince osnovano je 1928. Desetljeća kontinuiranog rada Društva na najbolji način govori o slozi i jedinstvu stanovnika Mravinaca. KUD Zvonimir svoje sjedište ima u Domu kulture izgrađenom 1932.godine. Društvo je uvijek predstavljalo središte kulturnog, prosvjetiteljskog i zabavnog života Mravinaca te je tijekom svoje povijesti organiziralo čitav niz vrijednih događanja. Važnu ulogu u sportskoj povijesti Mravinaca ima i Streljački klub Mravince osnovan 1999. godine koji u svojoj kratkoj povijesti bilježi izvrsne rezultate ekipno i pojedinačno osvajanjem Prvenstva Hrvatske. Važno je spomenuti i šahovski klub "Mravince" osnovan 1984.godine koji je višestruki prvak Hrvatske u šahu.

Kučine

Na istoku Solina, na južnoj padini Mosora danas su Kučine, nekoć srednjovjekovno selo zvano Kuk ili Pod Kukom. Ime stijene Kuk, koje se spominje u oporuci svećenika Crnote iz 1144. godine u latiniziranom obliku Pot Chilco, prenijelo se na selo pod njim u obliku Pod Kukom, a od 18. stoljeća to selo počinje se nazivati imenom Kučine i u zajedničkoj je župi s Mravincima. Ono je preteča današnjim Kučinama i Mravincima. Obuhvaćalo je zemlje od kojih su mnoge do danas sačuvale svoja stara imena: pod sv. Teklom, Dračevac, Doci, Pod Gustirnom, Latičine, Trstenik itd. Na mjesnom je groblju crkva sv. Luke iz prijeturskoga doba, ako se to smije zaključiti po natpisu uklesanom nad vratima.
Na velikoj stijeni (285 m), zvanoj Gradina ili Stari grad, bila je gradina iz prapovijesnog doba, te utvrđenje iz mletačko-turskih ratova, što se zaključuje po nalazima keramike i obrambenim zidovima, odnosno zidovima kuća unutar utvrđenja. Odatle se nadziralo područje od Klisa na sjeveru preko čitavog Solinskog polja i Kaštelanskog zaljeva do Trogira i Čiova, Splita i njegova kraja, te Žrnovnice na jugoistoku. Zidine se protežu i prema jugu, do crkve sv. Petra koja je na nešto nižem obronku Mosora. Tvrđavu na Kuku sagradili su, drži se, stanovnici solinskoga polja, pretežno oni iz Prosika, koji su se povukli pred turskom opasnošću na visočije padine Mosora. Tvrđavu su porušili Turci 1539. godine da se odatle ne bi ometalo njihovo gospodarenje Solinskim poljem. Potom je obnovljena.

Izletište Jadro - Rijeka Jadro

Jadro (lat. Iader), također naziva Solinčica ili "Solinska rika", rijeka je u Splitsko-dalmatinskoj županiji ,koja izvire u podnožju planine Mosor. Njezin tok je duljine 4,5 km i teče kroz grad Solin i solinsko polje, sve do ušća na području Kaštelanskog zaljeva, gdje se ulijeva u Jadransko more. 
Rijeka je iznimno bogata kvalitetnom, čistom i pitkom vodom, stoga je od velike važnosti za život okolnog stanovništva, naselja i gradova koje napaja. Gradovi koji koriste pitku vodu Jadra su Solin, Split, Kaštela, Trogir i njihova okolica. Izvor rijeke Jadro se nalazi na području od oko 9 kilometara od grada Splita.
Izvor rijeke se koristio od vremena antike za opskrbu vodom. Putem Dioklecijanovog akvedukta, opskrbljivala je rimsku Salonu i Dioklecijanovu palaču. Dioklecijanov akvedukt datira u sam kraj 3. stoljeća, a proteže se dionicom od 9 km od izvora rijeke Jadra do Dioklecijanove palače. 
Jadro dijelimo na gornji, srednji i donji tok. Gornji tok rijeke je zaštićen i proglašen ihtiološkim rezervatom, zbog prisutnosti izvornog staništa endemske vrste mekousne pastrve (Salmot obtusirostris salonitana). 
Projektom "Jadro-Izvor života” unaprijedila su se i obnovila, uz pomoć Europskih fondova, zapuštena područja gornjeg toka rijeke. U gornjem dijelu zaštićenog područja, danas postoji preuređeno izletište- Jadro izletište- park. 
Nekada malo obiteljsko izletište, blizu izvora rijeke Jadro, dobilo je nove edukativne i zabavne sadržaje. Prostor izletišta je danas pogodan za podučavanje i edukaciju, istraživanje, praćenje flore i faune ovog prostora, ali i za rekreaciju, te opuštanje posjetitelja.
Postoje brojni poučni sadržaji, kojima se predstavlja prirodna i povijesna baština ovoga područja, sa posebnim naglaskom na proučavanje mekousne pastrve, te isticanju važnosti njenog očuvanja i ekologije. Cijeli prostor povezan je pješačkim stazama, oplemenjen posađenim autohtonim biljkama. 
Preuređen je bunker iz Drugoga svjetskog rata u Interpretacijski centar posvećen isticanju važnosti očuvanja endemske vrste mekousne pastrve. Također postoji dječje igralište, boćalište, te centar za posjetitelje u kojem je i multimedijalna dvorana, te podrum sa mrijestilištem mekousne pastrve. Centar za posjetitelje povezan je središnjom terasom s ugostiteljskim objektom, a osigurani su i parkiralište za automobile, bicikle i romobile.
Tupinolom u Majdanu, koji je služio za eksploataciju lapora za potrebe tvornice cementa "10. kolovoz", sada je preuređen u senzorni park i poučnu stazu, edukativni prostor na otvorenom. Šetnice, šume i senzorni poligoni pet osjetila, su uređeni sa ciljem poticanja senzornog doživljaja svakog pojedinog osjetila i osvještavanje važnosti povezivanja sa prirodom i njenim očuvanjem, te ekološkim djelovanjem. Šetnica povezuje poligone i edukativne panele, a ima i funkciju trim staze, pa su tako u ovoj svojevrsnoj učionici na otvorenom, objedinjeni senzorni, intelektualni i tjelesni razvoj.

Web stranica koristi kolačiće

Ova web-stranica koristi kolačiće. Kolačiće upotrebljavamo kako bismo personalizirali sadržaj i oglase, omogućili značajke društvenih medija i analizirali promet. Isto tako, podatke o vašoj upotrebi naše web-lokacije dijelimo s partnerima za društvene medije, oglašavanje i analizu, a oni ih mogu kombinirati s drugim podacima koje ste im pružili ili koje su prikupili dok ste upotrebljavali njihove usluge.

Kolačići su male tekstne datoteke kojima se koriste internetske stranice kako bi unaprijedile korisničko iskustvo.

Zakon dopušta spremanje kolačića na vaš uređaj ako je izričito potreban za rad stranice. Za sve ostale vrste kolačića potrebno nam je vaše dopuštenje.

Ove stranice koriste različite vrste kolačića. Neke kolačiće postavljaju usluge trećih strana koje se prikazuju na našim stranicama.

Više o politici privatnosti pročitajte ovdje