<

Gradina

>

Među ostacima solinskih građevina posebno je zanimljiv kompleks nazvan Gradina uz samu rijeku i istočne zidine rimskoga grada. Crkva neobična tlocrta, sagrađena nad ostacima iz rimskoga doba, nalazi se danas u srednjovjekovnoj utvrdi koju je po nekim autorima (F. Bulić i Lj. Karaman) podigao splitski nadbiskup Ugolino de Mala Branca (1349.-1388.) da bi se se Splićani branili od Klišana. Crkva je danas u utvrdi sagrađenoj u vrijeme mletačko-turskih ratova u 16. stoljeću. Istraživana je 1909.-1911. pa 1923.-1925. godine, a nedavno je njezin tlocrt i volumen crtežima prikazao J. Marasović predloživši i uvjerljivu rekonstrukciju. Tu je crkvu M. Prelog prvi, prije gotovo pedeset godina, točno pripisao dobu bizantskog cara Justinijana (527.-567.).

Prihvaćajući tu točnu atribuciju držimo da je crkva bila posvećena Bogorodici koja se, dokazano je to i pisanim vrelima, štovala u Saloni u 6. stoljeću, a crkva u Gradini upravo je iz toga doba. U 10. ili 11. stoljeću bila je popravljena, obnovljena i pregrađena zadržavši ime svoje prve naslovnice. Stara salonitansko - solinska tradicija štovanja Bogorodice sačuvala se sve do danas, pa toj predaji možemo predložiti ovaj slijed. Kad se, naime, u poznije doba zapustilo i zaboravilo štovanje kraljevskih grobova u crkvi sv. Stjepana na današnjem Gospinu Otoku, a crkva u Gradini napustila i urušila, ili se oko nje sagradilo Ugolinovo utvrđenje, štovanje Bogorodice prenosi se na Otok i crkva sv. Stjepana postaje solinska župska crkva. Sasvim je sigurno da crkva u Gradini nije bila u funkciji u 16. stoljeću i, dakako, poslije toga doba.

S obzirom na starokršćansku tradiciju štovanja sv. Marije u Saloni, Bogorodičino svetište u tome mjestu, danas poznatom pod imenom Gospe od Otoka, nedvojbeno je najstarije u Hrvatskoj. Vrijedno je spomenuti da se na blagdan Male Gospe u Solinu, uz veliko vjersko slavlje od davnine pa sve do danas, održava sajam, u prošlosti od osobita gospodarskoga značenja za veoma veliko područje uz obalu i dalmatinsko zaleđe, sve do zapadne Bosne. Razmjenjivali su se proizvodi gradskog obrta i seoskoga gospodarstva iz unutrašnjosti. Danas taj sajam nema takvo značenje, no ostao je lijepa mjesna i vjerska tradicija. Solinsko su sajmovanje mletačke vlasti prekinule u nekoliko prigoda, na primjer 1743. godine zbog kuge koja se bila pojavila u dalekome Sarajevu.

Web stranica koristi kolačiće

Ova web-stranica koristi kolačiće. Kolačiće upotrebljavamo kako bismo personalizirali sadržaj i oglase, omogućili značajke društvenih medija i analizirali promet. Isto tako, podatke o vašoj upotrebi naše web-lokacije dijelimo s partnerima za društvene medije, oglašavanje i analizu, a oni ih mogu kombinirati s drugim podacima koje ste im pružili ili koje su prikupili dok ste upotrebljavali njihove usluge.

Kolačići su male tekstne datoteke kojima se koriste internetske stranice kako bi unaprijedile korisničko iskustvo.

Zakon dopušta spremanje kolačića na vaš uređaj ako je izričito potreban za rad stranice. Za sve ostale vrste kolačića potrebno nam je vaše dopuštenje.

Ove stranice koriste različite vrste kolačića. Neke kolačiće postavljaju usluge trećih strana koje se prikazuju na našim stranicama.

Više o politici privatnosti pročitajte ovdje